Inicijativa Za radnički Zakon o radu danas je na tiskovnoj konferenciji u prostoru Sindikata prometnika vlakova Hrvatske predstavila svoje prijedloge izmjena Zakona o radu i svoj poklon radnicima za Prvi Maj – web stranicu s radničkim prijedlozima izmjena Zakona o radu.

Na tiskovnoj konferenciji govorili su Mario Grbešić, predsjednik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske; Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata; Marina Palčić, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske i Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte koja će predati izmjene i dopune Zakona u radu u saborsku proceduru.

Mario Grbešić iz Sindikata prometnika vlakova Hrvatske rekao je da SPVH kroz ovu inicijativu traži promjene odredbi koje su toliko uopćene da ih poslodavac može bez straha i nekažnjeno zaobilaziti. Tada, naravno, cijenu plaćaju radnici.

“Mi potičemo izravnu zakonitu zaštitu jer su radnici slabija strana, s naglaskom na sljedeće: 

- zabranu prekovremenog rada radnika kojima je priznat staž s uvećanim trajanjem (beneficirani) – izuzetno poslodavac mora imati pisanu suglasnost radnika
- ograničenje stavljanja radnika u pripravnost za vrijeme kada radnik koristi obavezni dnevni odmor između smjena
- preraspodijeljeno radno vrijeme dozvoliti samo u djelatnostima koje imaju sezonski karakter
- tražimo da se kao temeljno pravo na štrajk doda neizvršavanje propisanih obveza iz zaštite na radu, jer neprovođenje i/ili nepoštivanje propisane zaštite na radu radnici plaćaju zdravljem – izravno
- tražimo da se pravo na štrajk, kao najjače sindikalno oružje (i kao ustavnu kategoriju), ne ograničava drugim zakonskim i podzakonskim aktima”, navodi Grbešić.

Marina Palčič, predsjednica Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske, rekla je da je ono što je dosad objavljeno u javnosti iz Nacrta novog zakona o radu snažno usmjereno na fleksibilizaciju radnog vremena.

“Ne smijemo dopustiti da fleksibilizacija radnog vremena postane alat za iskorištavanje radnika. Tražimo da fleksibilno radno vrijeme bude privremena mogućnost isključivo na zahtjev radnika, kada radnik ima privremenu potrebu uskladiti svoj rad sa privatnim životom, primjerice skrbiti o djeci ili drugom članu obitelji. Prekomjerna fleksibilizacija radnog vremena dovest će do toga da radnik više neće imati slobodno vrijeme, jer će i njime raspolagati poslodavac. Suprotno tvrdnjama pojedinih poslodavaca ja tvrdim da je svako radno vrijeme moguće organizirati bez da se radnika iskorištava i obezvrjeđuje njegovo pravo na odmor. Radnici nisi roboti koje ćete uključiti kad vam trebaju i isključiti kada vam ne trebaju. Nemojmo dopustiti da se rizik poslovanja prebacuje na leđa radnika”, rekla je Palčić.

Potom je objasnila pravo na nedostupnost, rekavši da je smisao Direktiva Europske unije jasan – radnik mora zadržati pravo na nedostupnost izvan svog radnog vremena: “Tražimo da pravo na nedostupnost bude upravo ono što i sam naziv kaže – pravo da radnik po završetku posla bude nedostupan poslodavcu. Nerijetko se susrećemo s činjenicom da pojedini poslodavci kontaktiraju radnike s radnim zadacima i izvan radnog vremena u raznim viber, whatsapp grupama, pozivima, sms-ovima i mailovima. Zamislite razmjere toga kad takvo zadiranje u privatan život postane zakonito!”, zaključila je.

Tomislav Kiš iz Novog sindikata objasnio je štetne odredbe ZOR-a vezane uz ostvarivanje prava na štrajk. Rekao je da se inicijativa zalaže za to da ravnopravnost socijalnih partnera bude regulirana Zakonom o radu. 

“Tu prije svega mislim na način rješavanja potencijalnih socijalno-interesnih sukoba. Naime, sindikat ima samo jedno oružje i to je štrajk. Međutim, svaka, pa i najmanja greška sindikata u provođenju akcije je sankcionirana i podložna penalizaciji. S druge strane, u borbi protiv štrajka poslodavcu je na raspolaganju apsolutno sve, od naklonosti Zakona, kapitala pa i utjecaja na državne institucije. Zakon o radu ne predviđa penalizaciju niti za jedan postupak koji može napraviti poslodavac u cilju suzbijanja i sprječavanja sindikalnih borbenih aktivnosti. To je potencijalno rizična situacija jer u sukobu je puno važnije imati pošteno, pravedno i ravnopravno definirana pravila, nego da se borba vodi bez pravila ili da je jedna strana bitno hendikepirana.

Zato predlažemo da se u Zakon o radu uvrsti članak koji propisuje da poslodavac ne smije ni na koji način ometati ili sprječavati najavljeni štrajk ili provoditi bilo kakve radnje koje ga mogu opstruirati i da od početka provedbe postupka mirenja poslodavac ne smije mijenjati zaposlene radnike u štrajku radnicima s burze ili iz drugih nepovezanih firmi (preko agencije i sl.). Također, tražimo da se ta odredba uvrsti u Najteže prekršaje poslodavca (članak 229. ZOR-a) i da poslodavac za opstrukcije može odgovarati kazneno”, rekao je Kiš.

Potom je objasnio što je lockout i zašto odredbe o lockoutu treba mijenjati: “Postoje neprecizne odredbe koje reguliraju dijelove industrijskih akcija, poput odredbi o lockoutu – isključenju radnika koji nisu u štrajku s rada, kako bi se umanjila ekonomska šteta poslodavca.  Moguća su višestruka tumačenja te odredbe, što pojedini suci koriste te donose nerazumne, neprovedive i izuzetno proturadnički motivirane presude. Tu mislim na presude da se u lockout mogu poslati radnici koji sudjeluju u štrajku, što poslodavci zloupotrebljavaju i tumače si da su ti radnici izbačeni iz štrajka. Izbacivanje iz štrajka zakonodavstvo, pa i sudska praksa, u Hrvatskoj ne poznaju, pa imamo situaciju da se putem suda riješena jedna velika fizikalna enigma, a to je može li jedno tijelo u isto vrijeme biti na dva različita mjesta. Po presudama hrvatskih sudova, temeljenih na Zakonu o radu, to je moguće na način da je isti radnik (jedno tijelo) istovremeno i u štrajku i u lockoutu, što je suludo i nelogično.

Zbog toga tražimo da se Zakonom definira da poslodavac ne može isključiti iz štrajka radnike u štrajku.

Katarina Peović iz Radničke fronte rekla je da će RF će u proceduru uputiti izmjene i dopune koje će prije toga predstaviti u utorak, na tribini u Saboru gdje će ih svi klubovi zastupnika imati prilike komentirati. Poziv je poslan i ministru Piletiću, a sudjelovat će i zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Dodala je i da bi ove izmjene i dopune ZOR-a omogućile radnicima koji će u velikom broju raditi i u nedjelju, na Praznik rada, da im barem prekovremeni budu plaćeni, što često nije slučaj i zbog samog ZOR-a, gdje samo stoji da poslodavac mora platiti “više” što može biti i jednu lipu više. U izmjenama ZOR-a inicijativa je zato odredila minimalne postotke noćni rad, prekovremeni rad, rad u otežanim radnim uvjetima, rad nedjeljom, blagdanom ili neki drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Uz već navedeno, Marina Palčić ponovila je neke najvažnije zahtjeve inicijative:

- skraćenje radnog tjedna na 35 sati
- ograničenje prekovremenog rada na 180 sati godišnje, bez izuzetka
- ograničenje trajanja ugovora na određeno s tri na godinu dane
- radno vrijeme koje će omogućiti ravnotežu između poslovnog i privatnog života
- zaštitu sindikalnog djelovanja i prava na štrajk te ravnopravnost sindikata s poslodavcima
- sprječavanje zlouporaba agencijskog rada i rada platformskih radnika
- pooštrenje mjera za prekršaje radničkih prava

Članovi inicijative zaključili su presicu s pozivom svima zainteresiranima na učlanjenje i komentiranje prijedloga izmjena Zakona o radu: “Priključite se inicijativi kako bismo zajednički spriječili zakone na štetu radnika. Prijedlozi inicijative su transparentni i svaki radnik, sindikat, udruga, stranka mogu biti dio toga. Inicijativa je otvorena za sve prijedloge. Svi naši prijedlozi dostupni su na internetskoj stranici inicijative www.zaradnickizor.hr.”