Koalicija za dostojanstvenu plaću predstavila je Europsku građansku inicijativu i komentirala Direktivu Europske komisije o korporativnoj odgovornosti i paket Vladinih mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata.

Koalicija za dostojanstvenu plaću, koju čini nekoliko nevladinih organizacija i tri sindikata, održala je jučer, 23. ožujka, tiskovnu konferenciju ispred ureda Novog sindikata u Zagrebu. Povod tiskovnoj konferenciji bilo je predstavljanje Europske građanske inicijative za dostojanstvenu plaću, a predstavnici Koalicije komentirali su i druge važne teme – nedavno objavljenu Direktivu Europske komisije o korporativnoj odgovornosti i paket mjera Vlade RH za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata.

Najprije je Sandra Kasunić iz Centra za mirovne studije objasnila što je dostojanstvena plaća i zašto je važno da Vlada RH poduzme korake koji će omogućiti da se tu razinu dosegne: „Dostojanstvena plaća znači da od nje možemo priuštiti adekvatan i kvalitetan standard života, da možemo priuštiti plaćanje svih redovnih životnih troškova. Isto tako, omogućuje nam da možemo platiti iznenadne troškove, a mora omogućiti i uštedu. Na temelju svega toga mora nam omogućiti da vodimo dostojanstven, slobodan i siguran život“, rekla je.

Zatim je istaknula da, unatoč tome što je osnovno ljudsko pravo i što je definirana u Ustavu RH, dostojanstvena plaća za veliki dio radnica i radnika nije realnost.

Novi sindikat, kao dio Clean Clothes kampanje, međunarodne mreže organizacija koja se bori za prava radnika u tekstilnoj industriji, predstavio je prošle godine u lipnju metodologiju izračuna i iznos dostojanstvene plaće za Hrvatsku. Radi se o svoti od 10.428 kuna za 2018. godinu.

„Izračun se radio prije poskupljenja i inflacije koja nam svima stvara brige. Minimalac za 2022. pokrit će tek jednu trećinu dostojanstvene plaće“, istaknula je Kasunić, i potom komentirala Vladin paket mjera, rekavši da je paket potrebno proširiti kako bi se omogućila zaštita radnicima koji imaju najniže plaće.

„Apeliramo da Vlada RH omogući zaštitu socio-ekonomskih prava svih radnica i radnika, i da donosi politike pomoću kojih će postepeno garantirati implementaciju dostojanstvene plaće“, zaključila je.

Nikola Ptić, tajnik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS) nadovezao se na temu s primjerima iz sindikalnog rada. Rekao je da se u svom sindikalnom radu RIS susreće većinom s radnicima koji imaju niske plaće – zaposlenim u javnim prometnim poduzećima, metalskoj industriji, proizvodnji obuće i drugim industrijama.

„Njihove plaće su još uvijek debelo ispod prosjeka, i zato su uvijek na rubu egzistencije. Poskupljenja i porast cijena života učinit će pritisak na njih još veći. To se događa kada je glas radnika i radnica na radnom mjestu utišan, pristup radničkom odlučivanju je otežan, kolektivno pregovaranje kao mehanizam u praksi je teško provediv, blokiran od poslodavaca. Najavljene izmjene Zakona o radu situaciju će ili ostaviti na sadašnjoj razini ili uvesti dodatni prostor da se prava pogoršaju“, rekao je Ptić.

Potom je opisao situaciju u kojoj se nalaze osobni asistenti osobama s invaliditetom: „Radi se o radnicima koji pomažu osobama s invaliditetom, moraju biti njihove ruke i noge. Njihov posao je fizički i psihički težak, odgovoran i društveno važan, međutim, većina asistenata radi na pola radnog vremena, za plaću od 2000 kn, a ako je puno radno vrijeme onda za 4000 kn, što su plaće daleko od dostojanstvene.“

Kao drugi primjer naveo je rad u tvrtkama koje pružaju usluge korisničke podrške velikim korporacijama, poput call centara. Većina zaposlenih također radi za minimalac, a plaću može povećati jedino kroz razne bonuse koji su potpuno podložni volji poslodavca – lako ih mogu ukinuti ili smanjiti.

„S jedne strane imamo radnike koji su financirani javnim sredstvima, potplaćene, zanemarene, necijenjene, a s druge strane radnike u privatnom sektoru koji rade za tvrtke koje ostvaruju ogromne profite i traže jeftinu radnu snagu na području cijelog svijeta. Istovremeno ne postoje nikakvi mehanizmi da se te korporacije prisili da djeluju odgovorno, odnosno, ne postoji korporativna odgovornost koja bi ih prisilila da svim radnicima u svom proizvodnom lancu osiguraju dostojanstvenu plaću“, za kraj je rekao Ptić i najavio moguće rješenje.

O tome kako promijeniti trenutnu situaciju i kako prisiliti korporacije da budu odgovorne govorio je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.

Naveo je da se Koalicija za dostojanstvenu plaću prvi put oglasila kad se govorilo o europskoj Direktivi o adekvatnoj minimalnoj plaći, izmjenama Zakona o minimalnoj plaći i izmjenama Zakona o radu. Tada su na izračun iznosa dostojanstvene plaće stigli komentari da je to ono što bi svaki radnik trebao imati. Tada je Koalicija i zatražila od Vlade da dostojanstvenu plaću postavi kao cilj.

„Prvi draft Direktive o korporativnoj odgovornosti ide u korist nastojanjima Koalicije“, istaknuo je Iveković: „Od velikih korporacija koje su zapravo uzrok niskih plaća traži se poštivanje radničkih prava u kompanijama u njihovom vlasništvu, ali i kompanijama u cijelom njihovom lancu. Direktiva se odnosi na one korporacije koje imaju više od 500 radnika u proizvodnom lancu i promet veći od 150 milijuna eura godišnje. Da je Direktiva sada važeća, i radnici call centara došli bi pod nadzor“.

Također je rekao da se, kad Direktiva stupi na snagu, kompanije koje su se ranije hvalile da poštuju ljudska prava i same radile revizije neće više moći tako lako izvući od odgovornosti.

„Revizori su im rekli: vi dajete plaću na vrijeme, to je dovoljno. A kakva je ta plaća, da li čovjek može od toga preživjet, to nikoga nije briga. Sada se obvezuje države članice EU da uvedu sustav nadzora. A što bi trebalo drugo u Hrvatskoj nadzirati do isplatu onoga što piše u Ustavu? Naša Vlada će vjerojatno nadzirati isplatu minimalne plaće, ali mi ćemo inzistirati na isplati dostojanstvene plaće, jer je ona i navedena u aneksu Direktive, nije navedena minimalna plaća“, zaključio je.

Na kraju, predstavnici Koalicije za dostojanstvenu plaću najavili su sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi za dostojanstvenu plaću. Europska građanska inicijativa općenito (European citizen Initative, ECI) je instrument participatorne demokracije u Europskoj uniji, kroz koji građani mogu iskazati potrebu za novim zakonima.

Europska unija najveće je jedinstveno tržište na svijetu i najveći uvoznik odjeće – 2020. godine u EU uvezeno je odjeće u vrijednosti više od 69 milijardi eura. „Kao najveće jedinstveno tržište, ima odgovornost osigurati da se odjeća koju prodaje proizvodi u sigurnim uvjetima, a da su ljudi koji izrađuju tu odjeću pošteno plaćeni“, stoji na web stranici inicijative.

„Budući da globalni proizvodni lanci odjeće premašuju nacionalne granice, i zakonodavstvo treba nadilaziti granice“, također ističu predstavnici inicijative. Zato se kroz inicijativu traži direktiva koja će važiti za cijelu Europsku uniju – samo takva direktiva osigurat će da kompanije počnu provoditi nadzor nad svojim proizvodnim lancima. Također, zato se prijedlog Direktive ove inicijative ne odnosi samo na tvrtke koje proizvode u EU, nego i na bilo koje tvrtke koje prodaju svoje proizvode u Europskoj uniji, bez obzira na to gdje su proizvedeni.

Inicijativa je usmjerena prema modnim kompanijama, odnosno brendovima, koji imaju proizvodnju po cijelom svijetu, posebno ondje gdje su plaće najmizernije, pa tako i u Hrvatskoj. Kod nas proizvode talijanski Benetton, Calzedonia, austrijski Boxmark i neki drugi luksuzni brendovi, a donedavno su proizvodili njemački Hugo Boss i Olymp.

Oni nemaju tvornice u svojem vlasništvu, već sustav funkcionira preko tvrtki kojima su brendovi outsourceali proizvodnju. Na primjer, za talijanski Benetton proizvodi se u Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Moldaviji, Ukrajini, Turskoj, Egiptu, Indiji, Kini i brojnim drugim zemljama na svijetu, a kompanija ima ukupno petstotinjak zaposlenih, većinom menadžera, dizajnera i drugih visokih kadrova.

Zbog takvog sustava modni brendovi krivnju za neplaćanje dostojanstvene plaće svaljuju na dobavljače. Međutim, oni su ti koji naručuju robu od dobavljačkih tvrtki i plaćaju im cijene koje jedva pokrivaju cijenu proizvodnje.

Na primjer, njemački brend Olymp plaćao je požeškoj tvornici Orljavi oko 4 eura po košulji, što je bila cijena koja je jedva pokrivala minimalac. To je jedan od razloga zbog kojih je tvornica završila u stečaju u srpnju 2021. Uz Vladu RH, kao vlasnika tvornice, radnice i Olymp smatraju odgovornim, kao najvećeg i ekskluzivnog Orljavinog kupca, stoga i dalje i od Vlade i od Olympa traže otpremnine koje im duguju.

Dok zatvara tvornice u jednoj zemlji i ostavlja radnice bez posla, Olymp istovremeno u drugoj prodaje košulje za cijenu od barem 100-150 eura. Inicijativa Good clothes, fair pay stoga smatra da su modni brendovi, odnosno kompanije koje u vlasništvu imaju brendove, uzrok niskih plaća i da imaju odgovornost za ljudska prava u svom proizvodnom lancu. Prema tome, treba ih se obvezati i da dobavljačima plate dovoljno da osiguraju dostojanstvene plaće svojim radnicima.

Prijedlog Direktive Europske građanske inicijative o dostojanstvenoj plaći nadovezuje se na gore spomenuti prijedlog Direktive Europske komisije o korporativnoj odgovornosti. Ipak, ima nekih razlika. Direktiva Europske komisije odnosi se na sve industrije, a direktiva ECI-ja fokusira se na tekstilnu, ali ambicioznije. Dok Direktiva komisije obuhvaća samo one kompanije s prometom više od 40 milijuna eura i više od 25 zaposlenih (kriterij za radno intenzivne industrije poput tekstilne), direktiva ECI-ja obuhvaća sve kompanije u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće, koje proizvode i plasiraju proizvode na EU tržište.

Za Direktivu ECI-ja o uvođenju obaveze isplate dostojanstvene plaće počinju se skupljati potpisi u svibnju 2022. I Koalicija za dostojanstvenu plaću najavila je da će prikupljati potpise na nekoliko punktova u Zagrebu i online. Ako se prikupi milijun potpisa, inicijativa će tražiti od Europske komisije da njihov prijedlog usvoji.

„Ako se u najslabije plaćenoj industriji to uspije, takvo pravo morat će se proširiti i na ostale industrije“, zaključuli su jučer predstavnici Koalicije tiskovnu konferenciju.

Tekst je izvorno objavljen na portalu h-alter 24. ožujka 2022.