loading

Novosti

Koalicija za dostojanstvenu plaću: Minimalna plaća u Zakonu nije definirana kao dostojanstvena

Koalicija za dostojanstvenu plaću: Minimalna plaća u Zakonu nije definirana kao dostojanstvena
28. lis 2021.

Danas je na dnevnom redu Sabora u drugom čitanju konačni prijedlog Zakona o izmjenama  i dopuni Zakona o minimalnoj plaći. Koalicija za dostojanstvenu plaću, čiji su članovi Novi sindikat, Nezavisni sindikat radnika Hrvatske, Regionalni industrijski sindikat, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Kuća ljudskih prava, Udruga PaRiter, Centar za mirovne studije i Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje reagirala je na izmjene Zakona o minimalnoj plaći.

Dopis koji smo poslali zastupnicama i zastupnicima, klubovima zastupnika i Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo pročitajte u tekstu ispod.

 

OČITOVANJE NA PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNE ZAKONA O MINIMALNOJ PLAĆI

 

Kao koalicija za dostojanstvenu plaću, čiji su članovi sindikati i udruge civilnog društva, šaljemo resornom odboru – Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i svim Klubovima zastupnika Hrvatskog sabora dopis kojim izražavamo zabrinutost predloženim zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći, koji će se u Hrvatskom saboru u drugom čitanju naći 28. listopada, te navodimo osnovne razloge nezadovoljstva.

  1. Zakon ne definira minimalnu plaću kao dostojanstvenu plaću.

Sukladno stavku 56. Ustava svaki radnik mora za svoj rad primati dostojanstvenu plaću kojom može prehraniti sebe i svoju obitelj. Ove izmjene i dopune Zakona ne definiraju minimalnu plaću na taj način, već se donose kozmetičke izmjene bez da se minimalna plaća definira u odnosu na iznos potreban za zadovoljenje temeljnih potreba radnika i njegove/njezine obitelji.

Rješenje: Minimalna plaća trebala bi se referirati na stvarne troškove života, a ne vezati uz apstraktne postotke prosječne plaće jer je iznos
prosječne plaće u RH daleko ispod dostojanstvene plaće (za razliku od ostalih EU zemalja)[1]. Stoga niti obećanje koje je Vlada Republike Hrvatske javno komunicirala – da će do kraja njezina mandata minimalna plaća iznositi 60% prosječne plaće (4.300 kuna neto) neće niti približno dovesti do toga da minimalna plaća bude ujedno i dostojanstvena plaća. Minimalna plaća, uzevši u obzir gospodarske okolnosti, trebala bi sadržavati i podatak o raskoraku između iznosa propisanog godišnjom uredbom i realnih troškova života, kako bi bilo jasno koji je ciljani iznos minimalne plaće koja bi ispunjavala svoju svrhu.
 

2. Zakon i dalje ostavlja u sivoj zoni dodatke na minimalnu plaću (za prekovremeni rad, rad blagdanom, otežani rad, minuli rad itd.).

To omogućava poslodavcima dvije vrste manipulacija – da minimalnu plaću ugovaraju u iznosu manjem od minimalne, te da radnici rade dodatni rad za minimalnu plaću (unatoč tome što bi minimalna plaća trebala biti osnovna plaća, bez dodataka) ili da snižavaju iznose dodataka na i onako bijednu minimalnu plaću (poslodavci dodatke ne računaju na ukupni iznos minimalne plaće već samo na dio minimalne plaće).

Rješenje: U ovim izmjenama predlažemo mijenjanje članka 2. stavaka 1. i 4. kako bi se jasnije definiralo minimalnu plaću i dodatke na minimalnu plaću. Članak 2. stavak 1. treba minimalnu plaću definirati kao “najniži mjesečni iznos bruto plaće koji se ugovara, utvrđuje ili propisuje i radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu.”

Pored toga, bilo bi dobro u zakone uvesti minimalne iznose (postotke) od minimalne plaće za dodatni rad, kao i donijeti strategiju unaprijeđenja kolektivnog pregovaranja i širenja kolektivnih ugovora u RH u idućih 2 godine na koje se Vlada obvezala povećati kolektivno pregovaranje kojime bi sindikati povisili iznose za dodatni rad.

3. U Zakonu postoje iznimke kada poslodavac može platiti plaću manju od minimalne, što je neprihvatljivo jer ovo je Zakon o minimalnoj plaći, a ne plaći manjoj od minimalne.

Na postojeće izuzetke prema kojima poslodavac radniku može isplatiti samo 95% iznosa minimalne plaće uvodi se novi prema kojemu u pojedinim mjesecima radniku može biti isplaćena plaća niža od minimalne. Obrazloženje da će to biti omogućeno samo ako je potpisan kolektivni ugovor nije zadovoljavajući, jer nitko, pa niti sindikati ne bi trebali imati mogućnost pregovaranja plaće manje od minimalne.

Rješenje: brisati članak 8. Zakona o minimalnoj plaći, a svakako čl. 5, stavak 3. izmjena Zakona, koji uvodi nove iznimke.

S poštovanjem,
članovi koalicije za dostojanstvenu plaću
Nezavisni sindikat radnika Hrvatske
Novi sindikat
Regionalni industrijski sindikat
Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju
Kuća ljudskih prava
Udruga PaRiter
Centar za mirovne studije
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje

 

 

 

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Pročitajte pravila privatnosti na ovoj web stranici. Više informacija