U Kongresnoj dvorani hotela jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera na jučerašnjoj konferenciji za medije, koja je započela u 10 sati, javnosti je predstavljen slučaj kolektivnog pregovaranja u Plitvičkim jezerima. Povod pres konferenciji bio je projekt „Socijalni dijalog i suvremeni industrijski odnosi jučer, danas i sutra – mogućnosti i perspjektive 2030.“ čiji je nositelj Novi sindikat. Na konferenciji su govorili predstavnici sindikata koji djeluju u NP Plitvička jezera i predstavnici poslodavca.

Gordana Gaće iz Novog sindikata, koordinatorica projekta, dala je nekoliko informacija o projektu: „Izučavamo socijalni dijalog u Hrvatskoj i još nekoliko zemalja i kao dobar primjer socijalnog dijaloga u odlučili smo vam prikazati socijalni dijalog u NP Plitvička jezera. Novi sindikat, nositelj projekta, ovdje je partner u kolektivnim pregovorima. Partneri u projektu su još Grad Zagreb, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Hrvatska udruga za mirenje, Sindikat kabinskog osoblja zrakoplova i Zagrebački inovacijski centar.“

Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, objasnio je zašto su Plitvice odabrane kao primjer uspješnih pregovora: „Ovdje imamo seriju kolektivnih pregovora koji uvijek završe dogovorom. Nismo još imali situaciju u kojoj smo trebali upotrebljavati sindikalne metode pritiska. Ovdje se poštuje dijalog i argument, ono što se dogovori zapiše se i potpiše, i što je najvažnije, poštiva se. U slučaju nedoumica i nejasnoća postoji komunikacija, čujemo se telefonom, pišemo jedni drugima mejlove, i do sada nismo imali ni jedan slučaj koji bi završio nekakvom svađom. U NP postoji izabrano Radničko vijeće, a Radničko vijeće izabralo je svog predstavnika u Nadzornom odboru tvrtke. Međusindikalna suradnja četiri sindikata je korektna."

Tomislav Kovačević, ravnatelj NP Plitvička jezera, potvrdio je da su odnosi između dvije pregovaračke strane vrlo korekni te zahvalio na posjetu. Također je dodao da je i radnicima i poslodavcu cilj isti – uspješno poslovanje firme – ako firma uspješno posluje, onda radnici mogu dobiti svoje plaće i dodatke: „U Kolektivni ugovor smo stavili odredbe o stalnom dodatku na plaće, jer smo s jedne strane dobrostojeća firma, a s druge strane, koeficijenti pogotovo za ugostiteljstvo i hotelijerstvo su takvi da bismo imali problem s radnom snagom ako ne bismo imali ovaj dodatak. Imamo i regres i božićnicu, a prošle godine smo djelatnicima isplatili i nagradu za uspješno poslovanje.“

Jadranka Klekar, predsjednica Samostalnog sindikata uslužnih djelatnosti Hrvatske, rekla je da sa zadovoljstvom ide na pregovore u Plitvička jezera te da u slučaju kolektivnog pregovaranja nema velike filozofije – sindikati traže od poslodavca rezultate poslovanja, te se prema njima ravnaju i međusobno savjetuju, i s uspjehom pregovaraju već pet godina.

Voditeljica pravnih i kadrovskih  poslova Nataša Maričić Brkljačić u Nacionalni park je došla raditi krajem 2011. kada park nije imao nikakav kolektivni ugovor. Počeci kolektivnog pregovaranja bili su teški, jer je NP Plitvička jezera javna ustanova, čiji je osnivač RH, pa se zaposlenici svrstavaju u javne službenike i namještenike. Zbog toga su ograničeni brojnim zakonima – Zakonom o plaćama u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službe na razini države, uredbom o koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. „Jako je teško naći način pregovaranja da se zadovolji stroga zakonska forma, a i zahtjevi radnika. Sindikati su 2013. prvi put uputili zahtjev poslodavcu za sklapanje kolektivnog ugovora, a tada država kao naš osnivač nije dala parku kao poslodavcu da sam pregovara, nego su u pregovarački odbor postavili i predstavnike tadašnjeg ministarstva zaštite okoliša i prirode, čak i predstavnike ministarstva rada. U početku se čekalo da ministarstva izaberu predstavnike, pa smo završili i na jednom mirenju, a prvi KU sklopljen u travnju 2014. NP Plitvička jezera je prva ustanova iz područja zaštite okoliša i prirode koja je uopće sklopila KU.“

Potom je rekla nešto i o sadržaju kolektivnog ugovora: „NP zapošljava 700 stalnih radnika i do 500 sezonaca. Iako je javna ustanova, park 100 posto ovisi o svojim prihodima. Stalni dodatak je 35 posto, to je jedna od posebnosti koju imaju radnici parka, a tu su i drugi dodaci koji nisu specifični za park – naknada za rad subotom, nedjeljom, prekovremeni... Unatoč tome što je KU sklopljen na četiri godine, nije neizmjenjiv. Mi smo u naš unijeli odredbu da ćemo svake godine pregovarati o visini nekih drugih dodataka, poput božićnice i regresa.“

Nikola Magdić, sindikalni povjerenik Novog sindikata rekao da je Novi sindikat imao značajan doprinos u pokretanju inicijative za kolektivno pregovaranje, a doprinos je dao i za sklapanje kućnog kolektivnog ugovora. Također je istaknuo da je suradnja na dobroj razini.

Ruža Poznanović, voditeljica službe ekonomsko-financijskih poslova u NP istaknula je da je jedan od razloga dobrim rezultatima pregovora to što park dobro stoji: „Imamo dovoljno novca, tako da samostalno idemo u isplatu fonda sati koji nije iskorišten do 30. 4.  U sljedeća dva-tri dana ćemo isplatiti taj dodatak radnicima koji su radili malo većim tempom. Pregovori su uvijek relativno kratki, zato što je još uvijek financijska situacija dobra. U idućem razdoblju park planira investicije, pa će tu vjerojatno biti oscilacija. Nadam se da ćemo i dalje surađivati i biti dobri pregovarači.“

Na konferenciji su istaknute najvažnije stvari u odnosu sindikata i uprave na Plitvičkim jezerima. Prvo i najvažnije, uvijek možemo normalno, zdravo, ljudski razgovarati i argumenti se poštivaju.  Izražena je nada da će i buduće kolektivno pregovaranje biti uspješno.  Najveća kvaliteta kolektivnog ugovora ovdje na Plitvičkim jezerima jest to što smo mi kroz par godina našli mehanizam da neke stvari idu automatizmom. Rekli smo da je dodatak na plaću 35 posto, a startalo se sa 13 posto. Sad više o njemu ne pregovaramo, ali smo ga pretvorili u stalni dodatak koji je sada fiksan, što je puno kvalitetnije jer smo ranije morali biti spremni ići i prema dolje.

U završnom dijelu konferencije zaključeno je da socijalni dijalog u Hrvatskoj postoji, da je jako dobro reguliran u zakonskoj formi, međutim, forma često ostaje bez sadržaja, sadržaj je puno puta slab, puno puta nedostatan. Sindikati i radnici su često najslabija strana, a jedan od glavnih razloga je to što se radništvo teško odlučuje na organiziranje, a upravo organiziranje u borbene sindikate preduvjet je uspješnom kolektivnom pregovaranju.

VIDEO CIJELE KONFERENCIJE: