Organizaciju drugog okruglog stola uz nositelja projketa, Novi sindikat, proveo je partner na projektu, Hrvatska udruga radničikih sindikata. U ime partnera govorio je David Jakov Babić, viši pravni savjetnik, koji je ukazao s kojim izazovima se susreće jedna sindikalna središnjica u Hrvatskoj kada se radi o provedbi socijalnog dijaloga, te neučinkovit način kako Vlada RH ispunjava uvjete koje zahtjeva EU.

Sam mehanizam socijalnog dijaloga u EU, te kako je on zamišljen kao instrument suradnje kao uvodničarka objasnila i prezentirala je gđa. Ivana Šepak Robić, pravna savjetnica zaposlena u Matici hrvatskih sindikata. Nažalost, razlika u provedbi zamišljenih mehanizama postoji i ima velike izazove i u zemljama Europske unije u koje se Hrvatska trudi ugledati i doseći njihove standarde,

Predviđena dinamika donošenja pravnih akata, te provedbe tih istih akata koji se odnose na socijalni dijalog u Europi također je nažalost usporen i ne provodi se prema prvotnom planu. Otvorila je raspravu na temu kako je EU socijalni dijalog zamišljen, a kako se provodi, u samoj Europskoj uniji i Hrvatskoj, te naglasila da socijalni dijalog ima izazove radi neujednačenih politika zemalja EU, nacionalnih razlika u sustavima industrijskih odnosa i kapacitetu nacionalnih članica.

G. Miroslav Brzica, glavni tajnik HURS-a osvrnuo se na socijalni dijalog u Hrvatskoj. Iznio je već dobro znanu okolnost kako se socijalni dijalog u RH svodi na informiranje Vlade ostalim partnerima u socijalnom dijalogu. Vlada ispunjava svrhu privida socijalnog dijaloga samo zato što ima zadane okvire o provedbi socijalnog dijaloga koji je nametnut iz EU.

G. Tomislav Kiš je rekao da je socijalnim dijalogom obuhvaćeno kolektivno pregovaranje, kao i svako drugo pregovaranje u okviru tvrtki i djelatnosti koji imaju za cilj stvoriti održive uvjete rada i aktivno doprinositi izradi socijalne politike. Nada se da će Hrvatska dostići bar neke standarde kokektivnog pregovaranja EU jer iako se i tamo sve odvija sporije od predviđenog, još uvijek je za nas dovoljno brzo da to teško sustižemo. A čini mu se kako stvari stoje da vladajućima jest interes sačuvati postojeće stanje iako postoje insitucionalni mehanizmi kroz gospodarsko socijalno vijeće i sektorska vijeća. Socijalni dijalog uvijek ima alternativu, a to su socijalni nemiri koji svima teško padaju.

Zaključak ovog okruglog stola je da treba poticati razvoj socijalnog dijaloga u praksi, iako nam se čini da se prostor za socijalni dijalog sve više smanjuje, te ojačati institucionalne mehanizme pregovaranja kroz gospodarsko socijalna vijeća dajući mu aktivniju ulogu od one koja mu je sada nametnuta.