loading

Novosti

Da li se o korporativnoj odgovornosti u Hrvatskoj priča dovoljno?

Da li se o korporativnoj odgovornosti u Hrvatskoj priča dovoljno?
31. ožu 2022.

Koalicija za dostojanstvenu plaću koju čini nekoliko nevladinih organizacija i sindikata,1 među njima i Novi sindikat, organizirala je prošli tjedan (23. ožujka) tiskovnu konferenciju u Zagrebu. Tema tiskovne bila je predstavljanje Europske građanske inicijative za dostojanstvenu plaću i objava Direktive Europske komisije o korporativnoj odgovornosti.2 U tekstu ispod donosimo priopćenje na temu Direktive koje smo uputili medijima.

 

Priopćenje za medije: Da li se o korporativnoj odgovornosti u Hrvatskoj priča dovoljno?

Znaju li naši građani kakav se zakon priprema na razini Europske Unije?

Koliko su građani svjesni svakodnevne upletenosti u globalne vrijednosne lance?

U Hrvatskoj postoje tvornice čiji radnici pate od posljedica korporativne nepravde, a istovremeno se na našem tržištu nalaze brendovi koji te iste nepravde vrše u nekim drugim zemljama.

Previše kompanija diljem svijeta profitiralo je od iskorištavanja ljudi i planeta. Njihove aktivnosti uzrokovale su ili pridonijele klimatskom slomu, kolapsu biološke raznolikosti, eroziji radničkih i sindikalnih prava, prisilnom i dječjem radu, rastućem siromaštvu, te ubojstvima aktivista koji se zalazu za zaštitu prirode i ljudskih prava.

Kratke animirane videe koje smo pripremili na ovu temu pogledajte na You Tubeu,  Facebooku ili Instagramu Novog Sindikata.

U travnju 2020. Povjerenik Europske Komisije za pravosuđe Didier Reynders, izrazio je predanost predlaganju novih pravila o ljudskim pravima i zaštiti okoliša za kompanije. Nakon mnogo godina inzistiranja na dobrovoljnim mjerama za kompanije, Komisija je konačno shvatila hitnu potrebu za boljom zaštitom ljudskih prava i okoliša.

U listopadu 2020. pokrenuto je javno savjetovanje koje je ispitalo građane, kompanije, nevladine organizacije i druge dionike što misle o tom prijedlogu. Rezultate tog istraživanja možete vidjeti u Sažetku objašnjenja koji prilažemo.

Neke europske zemlje već su usvojile nacionalne zakone kako bi kompanije učinile odgovornima. Ipak, potreban nam je europski zakon. Globalizacija korporativnih lanaca vrijednosti jasno je pokazala: ono što kompanije rade ima globalni utjecaj na ljude i planet.

Kompanije često eksternaliziraju i podugovaraju dijelove svoje proizvodnje – kao što je izrada odjeće, žetva zrna kave ili rudarenje minerala – zemljama s blažim standardima zaštite okoliša i ljudskih prava. U tim zemljama one mogu djelovati nekažnjeno.

Iako imamo međunarodne smjernice o tome kako bi poslovni subjekti trebala djelovati, poput Vodećih načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP) i Smjernica OECD-a za multinacionalne kompanije, one su uglavnom dobrovoljne. Ove smjernice ne uspijevaju osigurati pravdu za žrtve, spriječiti korporativnu zlouporabu i promijeniti poslovno ponašanje.

Zaključak je sljedeći: potrebna su nam obvezujuća, a ne dobrovoljna pravila.

Na ovu temu Novi Sindikat je u Šibeniku organizirao i radionicu za mlade.

„Na radionici sam saznala dosta novih stvari. Iskreno, čak mi je bio šok, jer za dosta problematike nisam čula prije. Znala sam o tome kako industrije uništavaju okoliš i iskorištavaju svoje nedovoljno plaćene radnike, ali nisam znala da to ide do tako strašnih mjera da se ti radnici moraju dobro namučiti da dođu do pravde koju zaslužuju.“
Tara, 4. razred srednje škole

„Tema radionice (korporativna odgovornost) tiče se svih nas, bez izuzetka! Potiče na sistemsko razmišljanje, povezivanje stvarnih događaja i otvara oči na limitirajuća zakonska prava i dužnosti. Upućuje na „rupe“ kroz koje bogati postaju još bogatiji, ali i alate kako da pojedinci dođu do svojih prava. Svijet u kojem svi imamo dostojanstven život ne bi trebao biti čisto utopijska ideja, zar ne?“
Ivana, predstavnica civilnog sektora

Prijedlog Europske komisije da se minimizira destruktivni utjecaj poslovanja na radnike, zajednice i okoliš prekretnica je u borbi za okončanje korporativne nekažnjivosti. Ipak, taj je prijedlog prožet nedostacima i izuzećima, upozorila je Europska koalicija za korporativnu pravdu (European Coalition for Corporate Justice, ECCJ)

Nacrt zakona bi, po prvi put, zahtijevao od kompanija iz EU-a s više od 500 zaposlenih i prometom od 150 milijuna eura da spriječe kršenja ljudskih prava i uništavanje okoliša u svojim lancima opskrbe, provođenjem postupka takozvane dužne pažnje (due diligence) - nadzora i suzbijanja kršenja radničkih i ljudskih prava i štete za okoliš.

U djelatnostima u kojima je rizik od eksploatacije veći, poput poljoprivrede i tekstilne industrije, obuhvaćene bi bile samo kompanije s više od 250 zaposlenih i prometom od 40 milijuna eura, dok bi male i srednje tvrtke bile izuzete. Kompanije izvan EU-a na jedinstvenom tržištu koje prelaze ove pragove prometa također bi bile obuhvaćene.

Ovo ograničenje znači da se nacrt zakona odnosi samo na manje od 0,2 posto kompanija u EU. Zbog toliko ograničavajućeg opsega, prijedlog namjerno ignorira mnoge štetne poslovne operacije, budući da broj zaposlenih i godišnji promet nisu pouzdani pokazatelji kako tvrtka utječe na živote radnika i zajednica diljem svijeta.

Upravo zato Koalicija za dostojanstvenu plaću najavila je sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi za dostojanstvenu plaću. Unatoč tome što je osnovno ljudsko pravo i što je definirana u Ustavu RH, dostojanstvena plaća za veliki dio radnica i radnika nije realnost. Zbog toga ćemo kroz ECI tražiti obvezu isplate dostojanstvene plaće za sve kompanije u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće, koje proizvode i plasiraju proizvode na EU tržište.

U svibnju počinje prikupljanje potpisa za direktivu, u kojemu ćemo također sudjelovati. Nakon što prikupimo milijun potpisa u sedam EU zemalja, Europska građanska inicijativa za dostojanstvene plaće tražit će od Europske komisije da prijedlog usvoji.

Više o samoj direktivi saznajte u objavi Novog sindikata i u priloženom Sažetku informacija (1 2 3 4 5)

Fotografije s radionice dostupne su na linku.

 

[1] Članovi Koalicije za dostojanstvenu plaću su Novi sindikat, Regionalni industrijski sindikat, Nezavisni sindikat radnika Hrvatske, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za edukaciju i savjetovanje (CESI), Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), Pariter, Kuća ljudskih prava i Fashion Revolution Croatia.

[2] https://www.novisindikat.hr/sindikalna-novost/za-dostojanstvenu-placu

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje vaše kolačiće (cookies). Pročitajte pravila privatnosti na ovoj web stranici. Više informacija